|
|
 O planini |
Ime Kozjak gotovo sa sigurnošću je prijevod grčkog imena planine za što utemeljenost pronalazimo u obližnjem Trogiru, čije starogrčko ime Tragurion potječe od tragos = koza.
Planina Kozjak proteže se gotovo potpuno od zapada prema istoku. Greben (najveća visina 780 metara) se sastoji od rudisnog vapnenca. S južne strane nadovezuju se na rudisne vapnence diluvijalna i recentna točila. Takva se točila nalaze na više mjesta pod grebenom s južne strane planine. Južna strana Kozjaka je strmenita, naročito u svom gornjem dijelu odmah pod grebenom, dok se sjeverna strana blaže spušta prema kraškim poljima naše Zagore.
Uz recentna točila na južnoj strani nadovezuju se još breče i pješčenjaci. Zatim slijede naslage mlađeg paleogena i to lapori i vapnenasti pješčenjaci fliša. Prema Jadranskom moru prostire se kraška ilovača.
Cijela primorska strana Kozjaka sa svojim obroncima, koji se protežu od mora do najviših grebena, pripada području crnike. Tipični mediteranski elementi javljaju se u nižim predjelima zimzelenim vrstama kao što su: česmina, zelenika, smreka, pukinja, veliki vrijes, brnistra i druge. U višim predjelima, napose na obroncima ispod stijene Kozjaka, nalazi se prelazni pojas sa zastupanim listopadnim vrstama kao što su: hrast, crni jasen, bijeli grab, rašeljka i druge biljke koje se javljaju u puzavnom ili grmolikom obliku.
Sjeverna ili zagorska stran� ��� a Kozjaka pripada području bijelog graba izmiješanog hrastom, jasenom, maklenom i drugim listopadnim vrstama, a na višim položajima je pretežno crni grab.
U najtežim predjelima s južne strane protežu se obrađena polja uz vrlo oskudne i degradirane prirodne vegetacije. Od kulturnih biljaka uzgaja se ponajviše vinova loza, trešnja, smokva, a u zadnje vrijeme povrće i cvijeće.
Posebno treba spomenuti borove šume na obroncima Kozjaka kao i na manjim borama. One se sastoje pretežno od alepskog bora, a mjestimično ima i čempresa.
Već time što je Kaštelanski zaljev postao industrijski bazen, vegatacija Kozjaka je ugrožena, a zrak zagađen dimom i prašinom iz obližnjih tvornica, naročito kada pušu vjetrovi iz južnog kvadranta. Posljednjih godina na više mjesta s južne strane izbijali su požari koji su nanijeli štete borovim šumama i makiji te kulturnim biljkama.
Kozjak i njegova vegetacija imaju posebno značenje kao zaštitna zona zelenila i rekreacije u razvoju grada. Bilje treba čuvati i njegovati. Biljke su producenti energije, one su preduvjet opstanka života jer daju hranu drugim živim bićima, a oslobađaju kisik kada asimiliraju pa je jasno da tamo gdje nestaje biljni pokrov, stradaju živa bića koja su konzumenti. Osim toga, šume i grmlje mnogim životinjama služe kao sklonište, a pticama kao gnjezdilište.
U Kozjaku žive i određene životinjske vrste i ptice od kojih su neke više poznate i biološki interesantne. Međutim, u svrhu zaštite lovne divljači (zeca, jarebice, grivnje, fazana pa i drugih ptica) često se, još i sada, postavlja zatrovano meso u namjeri da se otruju lisice koje su sada brojne. Tim se trovanjem postiglo protivno od onoga što se željelo jer su potrovane mnoge životinje koje se hrane mesom, a od velike su koristi za prirodu. Stradale su crkavice, supovi, gavrani i druge ptice koje obavljaju selekciju u prirodi, a posebno orlovi, sokolovke i sove. Danas se u Kozjaku ne vidi suri orao, a upravo je suri orao bio prirodni neprijatelj lisica, a naročito njihove mladunčadi. Suri orao je sprječavao da se lisica prekobrojno množi, a sada, pošto je utamanjen orao, lisice su se namnožile, a kao lukave ne daju se namamiti na trovane mrcine. Tek sada lisice slobodno harače i prave štete.
Zasipavanjem borovih šuma raznim otrovima, da bi se uništio borov četinar kojemu ti insekticidi malo škode, uništava se hrana onim životinjama koje se hrane kukcima, a to su kukcojedi, sisavci i ptice. Zato je tih životinja sve manje, osobito ptica. Smanjivanju broja ptica uzrok je i tamanjenje zračnim puškama, ljepilom, mrežama i raznim zamkama. Sve su tiše šume Kozjaka i manje se čuje ptičji pjev koji je upotpunjavao harmoniju i ljepotu prirode.
U području Kozjaka ima i kralježnjaka, a spomenut ću samo neke interesantnije, osim onih koje sam spomenuo. Među vodozemcima češća je zelena gubavica, zatim obična gatalinika, ali ona postaje rijetkost.
Od gmazova zastupljena je obična čančara i više vrsta guštera, te zmije. S biološkog stanovišta, interesantan je gušter bez nogu – blavor smeđi - koga nazivaju majur. Zamjenjuju ga sa zmijom pa ga tamane iako je veoma koristan i neotrovan. Jedina otrovnica koja se rijetko viđa na kozjačkom kršu jest poskok pepeljasti. Poskok se pojavljuje u dva oblika: u sivom i crvenkasto – smeđem. Prvi oblik je svojstven mužjaku, drugi ženki. Poskok je nešto brojniji na sjevernoj strani Kozjaka. Sve zmije koje viđamo, osim poskoka, neotrovne su.
Kozjak je interesantan s mnogo strana i potrebno ga je zaštititi.
Zato ovaj članak namjenjujem svim ljubiteljima prirode, poglavito planinarima, da se zauzmu za obranu ove naše krasne, ali na žalost ugrožene planine.
(izvorni tekst prof. dr. Mladena Krpana) |
|
|
 name |
| content |
|
| Korisnika Online: |  Gostiju Online: 1
Nema članova Online
Registriranih Članova: 51
Neaktivnih članova: 0
Najnoviji član: mimi4444
| |
| Login | |
| |
| Anketa | |
| |
| Prevoditelj | | |
| Kalendar panel | | Rujan | | Pon | Uto | Sri | Čet | Pet | Sub | Ned |
|---|
| |
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
|
6
|
7
|
8
|
9
|
10
|
11
|
12
|
|
13
|
14
|
15
|
16
|
17
|
18
|
19
|
|
20
|
21
|
22
|
23
|
24
|
25
|
26
|
|
27
|
28
|
29
|
30
|
| | |
Događaji
Klikni ovdje za više | |
| Slučajna Slika |
Izlet na Veliki Korab (06.-08.09.2008)
| |
|
