DRUGI O NAMA: Kozjak naš svagdašnji
Postao general na 08-02-2010 13:00
UPOZNAJMO BISERE DALMACIJE Kozjak, planina s dva lica
Gledajući Kozjak kroz splitske prozore, mogli biste zaključiti kako je to planina na čije se vrhove mogu popeti samo najopremljeniji i najiskusniji planinari. Njegove stijene, ponegdje visoke i 250 metara, na prvi pogled ne djeluju baš privlačno za one koji nisu vješti penjanju. Ali kada krenete u zagrljaj te planine, shvatite da ste bili u zabludi.
napisao i snimio Bože Ujević
Veća vijest
Gledajući Kozjak kroz splitske prozore, mogli biste zaključiti kako je to planina na čije se vrhove mogu popeti samo najopremljeniji i najiskusniji planinari. Njegove stijene, ponegdje visoke i 250 metara, na prvi pogled ne djeluju baš privlačno za one koji nisu vješti penjanju. Ali kada krenete u zagrljaj te planine, shvatite da ste bili u zabludi.
Uvijek se i između najvećih stijena nađe prolaz kroz koji se možete popeti na njegova kamena leđa, koja se protežu u smjeru sjeverozapad–jugoistok u dužini oko 15 kilometara. Tek kada ste gore na najdužoj stijeni u Hrvatskoj, shvatite da Kozjak ima dva lica. S južne strane je strm, a sa sjeverne se lagano spušta prema krškoj visoravni kojom vijuga nova autocesta od Vučevice prema Konjskom.
Ako ste razmišljali o tome da odete na piće s članovima obitelji ili prijateljima na neko novo, neuobičajeno mjesto i da vas to ne košta više nego u vašem omiljenom splitskom kafiću, sjednite u automobil i pravac prema Kozjaku. Na raskrižju za Kaštel Sućurac skrenite desno i vozite cestom dok ne naiđete na parkiralište i crkvu u hladovini hrastova i čempresa.
Kad doznate da je to crkva Gospe na Hladi, bit će vam jasno zašto je dobila takvo ime. Na tom je mjestu postojala crkva još davne 1393. godine, a u vrijeme ratova s Turcima je više puta stradavala. Groblje oko crkve je u upotrebi od 15. stoljeća, a današnja crkva je izgrađena 1888. godine.
Piće u domu Putalj
Od crkve možete prema vrhovima Kozjaka nastaviti pješice ili automobilom po makadamskoj cesti u dužini od oko četiri kilometra. Nakon obilaska crkve sv. Jurja na Putalju, najbolje je od prije spomenutog parkirališta produžiti do doma Putalj i sjedeći ispred doma uživati u piću i ljepoti pogleda koji se pruža ispred vas. Pitat ćete se kako to da i ranije niste otkrili tu ljepotu.
Gospodin Vlado Bartul Popović, domar ovog doma, reći će vam da je dom Putalj najveći planinarski dom u Hrvatskoj u koji navraćaju izletnici, ali i planinari iz cijele Hrvatske. Dođu tu i oni koji se s društvom žele opustiti uz dobru hranu i piće, pa šaljivih anegdota ima na pretek. Nakon odmora u planinarskom domu nastavite stazom prema vrhovima Kozjaka.
Budite oprezni jer je staza uska i strma. Dok se penjete prema vrhu, iznad vas se sve više naginju velike stijene, no bez obzira na to, lako ćete pronaći prolaz Vrata na hrptu i dosegnuti vrhove Kozjaka. Dolje su Split, Kaštela, Trogir i srednjodalmatinski otoci, a s druge strane Zagora. Nedaleko je vrh Mali Kozjak, na 658 metara, s kojeg puca pogled prema Vučevici i Konjskom. Tom blago položenom krškom visoravni krivuda novoizgrađena autocesta.
Grebenom Kozjaka možete prema zapadu ili istoku. Ako krenete prema zapadu, doći ćete do najviše točke Kozjaka, a to je Veli vrj na 779 metara nadmorske visine. Prije toga svakako posjetite crkvu sv. Luke koja potječe iz 14. stoljeća. Nastavljajući dalje, može se sve do prijevoja Malačka, a ako krenete prema istoku, može se sve do Klisa.
Naravno da sve ovo treba planirati u nekoliko dionica vodeći računa da je planinariti najbolje u jutarnjim satima, a isto tako treba izbjegavati ljeto zbog velike izloženosti Kozjaka suncu. Važno je voditi računa i o razmještaju planinarskih kuća kao što su planinarska kuća Pod Koludrom, Česmina, Malačka te planinarsko sklonište Orlovo gnijezdo, kako bi vam planinarenje po Kozjaku ostalo zapamćeno po lijepim uspomenama, a ne po neočekivanim avanturama.
Crkva sv. Jurja
Dok se vozite prema vrhovima Kozjaka, ugledat ćete još jednu crkvicu na brijegu ispod ceste. Nakon što se parkirate na obližnjem proširenju, otiđite je posjetiti jer je riječ o jednom od najvažnijih lokaliteta iz najranije hrvatske prošlosti. Crkva sv. Jurja potječe iz 1927. godine, a izgrađena je na mjestu starohrvatske crkve iz vremena kneza Mislava.
I ta je crkva u vrijeme turske vlasti srušena i od nje je ostala samo apsida u kojoj se nalazi oltar, a sačuvani kameni ulomci, ukrašeni hrvatskim pleterom i križevima, ugrađeni su u pročelje današnje crkve. U darovnici iz 852. godine, knez Trpimir crkvu daruje splitskom nadbiskupu, a sebe naziva knezom Hrvata.
piše i snimio Bože Ujević